Bijeli sljez se mnogo koristi u pučkoj i znanstvenoj medicini i to korijen, list i cvijet. Raste u cijelom svijetu na vlažnim riječnim nanosima i na obalama kanala. Ljekovitost sljeza ovisi o sadržaju sluzi (30 do 35 %). Bijeli sljez još sadrži oko 35 % škroba, 1,5 % masnog ulja te pektin, tanin, asparagin, lecitin, fitosterol i fosfat.
Morfološke karakteristike bijelog sljeza
Višegodišnja je biljka, jakog, mesnatog, račvastog korijena. Meso korijena je bijelo, a kora blijedožuta. Korijen ima slatkast okus i sadrži sluz. Najprije se oblikuje lisna rozeta okruglih listova, a zatim uspravna stabljika, visoka i do 2 m. Uzduž stabljike listovi su srcasti, krupni, na dugim peteljkama, nazubljenog ruba i obrasli gustim dlačicama koje listovima daju srebrnastozelenu boju. U pazušcu listova stvaraju se bijeli cvjetovi, sastavljeni od pet latica. Plod je bočno spljošteni kalavac koji sadrži više sjemenki. Masa 1.000 sjemenki iznosi 3-5 g.
Tehnologija uzgoja bijelog sljeza
Zahtijeva rahlo i vlažno tlo da bi se mogao razviti bujan korijen i nadzemni dio biljke. Duge suše mu ne pogoduju. Kao višegodišnja biljka ne uklapa se u plodored, a kao predusjev nije dobar za ozime kulture jer se kasno vadi korijen. Za sjetvu je potrebno duboko zimsko oranje, pri kojemu u tlo valja unijeti 40-50 kg/ha dušika i po 80-100 kg/ha fosfora i kalija. Svake se jeseni tlo prihranjuje.
Sjetva se obavlja u rano proljeće (u ožujku). Sjeme se sije na 70 cm razmaka među redovima, na dubini 1-2 cm. Dovoljno je 5-6 kg sjemena po hektaru. Danas se sve češće sije izravno, a sve se manje sade sadnice proizvedene u lijehama. Za potrebe selekcije sadi se podijeljeni korijen. Budući da usjev ostaje više godina na istome mjestu, tlo se kultivira više puta da se što bolje prozrači zona korijena.
Za dobivanje droge korijen se vadi u kasnu jesen ili u rano proljeće. Korijen se pere, guli, reže i suši. List i cvijet beru se tijekom vegetacije više puta, ali se ne smije ubrati više od trećine listova kako korijen ne bi izgubio na kvaliteti. Prinosi suhe droge od korijena iznose 1-1,5 t/ha, od lista 1 t/ha i cvijeta do 100 kg/ha. Urod sjemena je 200-500 kg/ha.
