Kelj je dvogodišnja biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae). Izdržljiviji je od kupusa te bolje podnosi visoke temperature i sušu, baš kao niske temperature i mraz. Zbog toga je idealan za uzgoj u našem priobalju gdje bez problema prezimljuje. Listovi su mjehurasti i ne prilježu čvrsto jedan na drugi, pa glavica nije toliko tvrda kao kod kupusa. Boja listova varira izeđu tamnozelenih, kakve imaju vanjski listovi, i žutozelene na unutarnjim listovima. Postoje kultivari koji zbog svog dekorativnog izgleda služe kao ukrasno bilje.
Sadrži dosta C-vitamina, kalija i bogat je bjelančevinama, a ima vrlo malu kaloričnu vrijednost što upućuje na njegovu izvanrednu biološku hranidbenu vrijednost. U 70 g glavice nalazi se oko 33 kalorije, 2.21 g proteina, 6.7 g ugljikohidrata, 1 g vlakana i oko 0.47 g lipida.
Tabela sadržaja
Agroekološki uvjeti
Temperatura
U stadiju rozete i glavice otporniji je na niske temperature. Posijano sjeme kelja uz potrebnu vlažnost tla počinje klijati na 1-5 °C. Pri optimalnoj temperaturi od 20 °C, sjeme kelja klija, a biljka niče za 5-6 dana. Za vegetativni rast biljke optimalna je temperatura 15-20 °C, a rast biljke prestaje na temperaturi višoj od 25 °C. Čim uvjeti postanu povoljni, rast se nastavlja. Za oblikovanje glavice optimalna je tempeatura 15-18 °C.
Voda
Mlade presadnice se moraju redovno zalijevati (svaku večer ako je sušno razdoblje). S vremenom kada postanu jače i otpornije, zalijevanje se postupno smanjuje.
Tlo
Kelj ima vrlo visoke zahtjeve za kvalitetnim i humusnim tlom. Kelj može uspijevati na gotovo svakom tipu tla, pod uvjetom da je duboko, strukturno i da ima dobar kapacitet za vodu i zrak, uz pH 6-6,5, dakle blago kiselo tlo. Za proljetnu sadnju i proizvodnju povoljnija su tla lakšega mehaničkog sastava, koja se brzo griju. U povoljnim uvjetima tla i klime te izborom odgovarajućih hibridnih kultivara, proizvodi se rani kelj na otvorenu prostoru.
Agrotehničke mjere
Plodored
Dobro uspijeva ako se sadi i proizvodi nakon berbe leguminoza poput graška, graha mahunara, graha zrnaša, boba mahunara, leće i slanutka, zatim krastavaca, krumpira, strnih žitarica te preoranih prirodnih i umjetnih livada (travnjaka). Ne podnosi uzgoj u monokulturi, što znači da se na isto polje (površinu) može saditi tek nakon 3 ili 4 godine. Na taj se način u znatnoj mjeri izbjegava i pojava i napad agresivnih bolesti i štetnika, a i urod se uz kakvoću znatno povećava. Kelj je vrlo dobra pretkultura većini povrćarskih kultura jer nakon berbe ostavlja značajnu organsku masu i tlo s malo korova, odnosno korovskih sjemenki. U vrlo intenzivnoj proizvodnji zaštićena prostora, kelj ima uži plodored s kulturama koje se smjenjuju.
Obrada tla
Vrijeme i način obrade tla ovisi od vremena uzgoja kelja. Osnovna obrada tla obavlja se u jesensko-zimskom razdoblju i to odmah nakon osnovne gnojidbe tla. Dubina oranja je 30 cm. Preorana brazda ostavlja se nedirnuta, sve do proljeća kad se priprema tlo za sadnju prijesadnica. Za kasnije rokove sadnje, obrada se obavlja u tzv. jednoj fazi, što se odnosi na gnojidbu, oranje, tanjuranje, kultiviranje te ravnanje površine tla, kako bi se na površini popunile rupe i uklonile depresije u kojima bi se dulje zadržavala oborinska voda. Cilj pripreme tla za sadnju presadnica kelja je rahljenje tla i stvaranje dobre strukture u sloju 8-10 cm.
Gnojidba
U pripremi tla potrebno je dodati što je više moguće dobro humificiranog stajskog gnoja. Isto tako u osnovnu gnojidbu potrebno je dodati kompleksno NPK gnojivo 12:11:18 + 3MgO ili slična kombinacija kristalon gnojiva. Prihrana se vrši 10 dana od presađivanja, ako je u nasadu sustav navodnavanja kap po kap te se prihrana obavlja dva puta tjedno, a ako je klasični uzgoj u polju tada je potrebno obaviti tri prihrane prilikom kultivacije. S prihranom se prestaje kada veličina glavica zatvori redove. Treba voditi računa u jednom i u drugom slučaju da se s prihranom prekine deset dana prije berbe.
Sjetva i sadnja
Za ranu proljetnu proizvodnju sjeme se mora sijati u tople lijehe, plastenike ili staklenike tijekom studenog i prosinca, a poslije 30 do 35 dana rasađuje se. Kelj se može sijati i uzgajati tijekom cijele godine što ovisi o sorti koju sijemo i njezinoj dužini vegetacije. Sadi se na razmak za rane sorte 40 x 40 cm ili 50 x 50 cm, a za krupne sorte 60 x 40 ili 65 x 50 cm.
Njega nasada
Dok su presadnice male, potrebno je redovito zalijevanje i uklanjanje korova pljevljenjem. Kada biljke izrastu imaju bujnu nadzemnu zelenu masu koja do neke mjere smanjuje rast korova, no ako to nije slučaj i ako se pojavi šteta od štetnika, nasad se može tretirati određenim zaštitnim sredstvima.
Berba
Kelj se bere ručno rezanjem glavice i to obično tek nakon što temperature padnu ispod ništice. Što je dulje kelj izložen hladnoći, to je slađi i blažeg okusa. No to funkcionira samo na sunčevoj svijetlosti, pa se taj proces ne može oponašati u zamrzivaču.
Prinosi kelja ovise o tome da li je sorta rana ili kasna. Za rane sorte može se očekivati prinos od 20 do 25 t/ha, a za kasne sorte od 40 do 60 t/ha.
Izvori:
- prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
- Burza voća i povrća
- Sjemenarna
