Brokula

Brokula pripada porodici kupusnjača (Brassicaceae). U 100 g glavica sadrži, 87-91 g vode, 3-4 g sirovih bjelančevina, 4-6 g ugljikohidrata. Ima visok sadržaj karotena te joj se zbog vrijednih sastojaka pripusuju antikancerogena svojstva. Korijen brokule sličan je korijenu ostalih kupusnjača, stabljika visine 100 cm, listovi su na srednje dugim peteljkama sivozelene do plavičastozelene boje. Na vrhu stabljike formira se zbijena cvat s cvjetnim pupovima zelene, ljubičaste, žute ili bijele boje. Ako se ne ubere pravovremeno, grane se izdužuju te brokula gubi tehnološku vrijednost.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Optimalna temperatura za rast i razvoj brokule je od 14-19 °C. Da bi formirala cvat, brokula mora proći određeno razdoblje niskih temperatura nižih od 10 °C. U suprotnom ako su više temperature bilo u jesenskom uzgoju ili u proljetnom biljka će formirati jaku lisnu masu i sitnije cvatove. Također temperatura iznad 25 °C pogoduje rastresitim cvatovima, tj. nisu zbijeni i kompaktni. Stres uslijed visokih temperatura te uz nedovoljnu količinu vode može izazvati žućenje cvatova i jednostavno propadanje.

Voda

Prilikom sadnje biljku je potrebno dobro zalijevati. Ako su temperature dosta visoke potrebno ih je prvih dana zalijevati svaki dan. Redovito se mora prihranjivati mineralnim gnojivom.

Tlo

Brokula ima manje zahtjeve u pogledu tla i klime u odnosu na druge kupusnjače. Tlo treba biti slabo kiselo do neutralno (pH 6.0-6.5) i dobro drenirano jer brokula ne podnosi višak vode.

Agrotehničke mjere

Plodored

U plodoredu brokula najbolje uspijeva nakon celera, graha mahunara, luka, češnjaka, ranog krumpira, salate, špinata. Ne valja ponavljati proizvodnju brokule na istoj površini barem za 3-4 godine. Brokula se može proizvoditi kao međukultura između redova rajčice, salate, graha mahunara ili graha zrnaša jer uspravnim rastom ne zauzima mnogo prostora, a dospijeva za berbu kasnije od navedenih kultura.

Obrada tla

Za ranu proljetnu sadnju osnovna obrada tla uz startnu gnojidbu s povećanom količinom fosfora i kalija obavlja se u jesen. Tada se mogu pripremiti uzdignute gredice tako da se do proljeća tlo što prije osuši i ugrije. Prije sadnje tlo se tretira herbicidima. Može se primijeniti i malč od biorazgradive prozirne folije koji pospješuje zagrijavanje tla, a ako se pak primjenjuje crna PE folija izbjegava se upotreba herbicida. Kad se sadi u kasno proljeće ili ljeto brokula obično dolazi kao drugi usjev, pa nakon skidanja predkulture treba ukloniti biljne ostatke te tlo površinski obraditi da se dobije zrnasti sloj tla pogodan za sadnju te uspješno ukorijenjavanje presadnica. Prije sadnje važno je navlažiti tlo na dubinu od 30 cm na 70-80 % poljskog kapaciteta tla za vodu.

Gnojidba

Pravilna gnojidba se postiže poznavanjem sadržaja osnovnih biljnjih hraniva u tlu. Brokula kao i ostale kupusnjače ima plitak korijen te je potrebno osigurati dostupnu i redovitu gnojidbu tijekom vegetacije. Brokula pripada onim vrstama povrća za koje je tlo potrebno gnojiti većim količinama stajskoga gnoja ili komposta, a uz sve to i kompleksnim mineralnim gnojivima, primjerice NPK 7:20:30 ili NPK 8:26:26. Brokula pokazuje najbolje rezultate kada se gnojidba obavi ovčjim gnojem jer joj takav gnoj najviše odgovara. Količine ovčjega gnoja dodaju se tlu pri osnovnoj obradi tla u količini 2-3 kg/m2. NPK gnojivo u količini 6-8 dkg/m2, također u osnovnoj obradi tla.

Sjetva i sadnja

Za jesenski uzgoj brokula se rasađuje u srpnju, a za berbu će dospjeti u listopadu i studenome. Može se računati da će brokula biti za berbu 100-120 dana nakon sjetve. U primorju gdje bi zime trebale biti blage, može se uzgajati kao zimski usjev, a berba se može očekivati tijekom prosinca do ožujka. Uzgaja se iz presadnica, kada biljka ima 4-5 dobro razvijenih listova. Razmak sadnje biljaka u redu je 30-40 cm, a razmak između biljaka je 70 cm, čime se ostvaruje sklop od 35 000 – 45 000 biljaka po hektaru.

Njega nasada

Nekoliko dana nakon rasađivanja pregledava se stanje usjeva, a ako nedostaje više od 10 % biljaka prazna se mjesta popunjavaju. U cilju uništavanja korova i stvaranja što povoljnijega vodo-zračnog režima te razbijanja pokorice primjenjuje se međuredna kultivacija tla. Prva se obavlja 3-5 dana nakon sadnje, a iduće nakon svakog natapanja. Međuredna obrada provodi se sve dok se redovi ne zatvore. Na manjim površinama brokula se može i nagrtati, kako bi oblikovala adventivno korijenje. Korovi u usjevu brokule, osim kultivacijom i okopavanjem mogu se uništavati i herbicidima.

Berba

Brokula se bere kad dostigne određenu veličinu glavice, ali obavezno prije otvaranja cvjetova. Vršni cvatovi mogu biti promjera od 8-20 cm i mase 150-650 g. Nožem se reže cvat i dio vršne stabljike u dužini 15-20 cm. Nakon skidanja vršnih pupova potrebno je 15-20 dana da bi se dovoljno razvili i bočni cvatovi. Postrani (sekundarni) cvatovi su manjeg promjera, od 3-8 cm i manje mase. Za upotrebu u svježem stanju uglavnom se koriste vršni (primarni) cvatovi, dok postrani služe za preradu i konzerviranje. Prinosi ovise o mnogo čimbenika, pa tako varira od 5-35 t/ha.

Skladištenje

Sezona brokula traje od listopada do travnja. Pri kupnji treba izabrati one biljke čiji su cvjetovi kompaktni, a lišće čvrsto i intenzivne boje. Žućkasti ili mekši cvjetovi pokazuju da je brokula stara te da joj je smanjena nutritivna vrijednost. Najbolje se skladišti u hladnjaku, u zatvorenoj vrećici, do 4 dana. Hlađenjem se čuva vitamin C, koji se na sobnoj temperaturi brzo uništava. U hladnjak se ne smije pohraniti vlažna i tek oprana brokula jer se na njoj brzo razvijaju plijesni. Brokula se može se čuvati i zamrzavanjem.

Izvori:

• prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
• Burza voća i povrća
• Gospodarski list