Batat je višegodišnja kultura koja pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura te je njegova proizvodnja u Hrvatskoj tek u začecima. Zbog lošeg naziva koji dolazi iz engleskog jezika (sweet potato) krivo ga se povezuje s krumpirom, s kojim ne dijeli porodicu. U prehrani se upotrebljava kuhan ili pečen, a sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (Cu, Mn, K, Fe). Budući da sadržava vrlo malo masti, idealna je prehrana sportašima. Koriste se mladi listovi i vršci biljke te sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima. Ubraja se među najvažnije poljoprivredne kulture u svijetu.
Tabela sadržaja
Morfološke osobine batatata
Batat je zeljasta trajnica. Lišće je izduženo i često srcolikog oblika. Korijen je duguljast i lagano ušiljen te može biti žute, narančaste, crvene, smeđe pa i ljubičaste boje. Budući da pripada porodici slakova, daje sličan cvijet oblika tube, bijele boje s ljubičastim krugom na bazi cvijeta uz stabljiku.
Agroekološki uvjeti uzgoja batata
Temperatura
Uzgoj batata moguć je i na kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske.
Voda
Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati ukoliko im nije prirodno osigurana dovooljna količina vode. U toku uzgoja potrebno je paziti na količinu vode i navodnjavati samo u slučaju suše, budući da će prevelika količina vode u zoni korijena uzrokovati smanjenje prinosa. Optimalna je količina oborina od 750 do 1.000 mm godišnje.
Tlo
Najbolji se rezultati postižu na pjeskovito – ilovastim i slabo skeletnim tlima karakterističnim za Primorje i Dalmaciju. Preporučuju se neutralna do blago kisela tla (pH 6).
Tehnologija uzgoja batata
Plodored
Ukoliko se batat sadi na istoj parceli, preporuča ga se vratiti na zemljište nakon četiri godine.
Priprema tla
Za uzgoj je batata važna jesenska obrada tla, koja se obavlja na 40 cm dubine i ostavlja u otvorenoj brazdi. U proljeće se brazda zatvara te formiraju gredice. Slijedi postavljanje PE filma te sustava za navodnjavanje kapanjem. Preproruča se koristiti niske gredice i PE film širine 120 cm na blago nagnutim terenima, a na ravnim terenima visoke gredice i PE film širine 140 do150 cm. Batat je izuzetno osjetljiv na primjenu zemljišnih herbicida te ih se preporučuje uklanjati ručno.
Ishrana
Batat ima manje zahtjeve prema gnojidbi od ostalih povrtnih kultura. U proljetnoj pripremi tlo je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom – i to s 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru.
Sadnja batata
Uzgoj batata obavlja se iz presadnica, koje se oko 15. ožujka sade u mediteranskom prostoru (ukoliko je temperatura tla iznad 10 °C), a oko 15. svibnja na kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati te nastaviti s navodnjavanjem idućih 7 do 10 dana. Tokom uzgoja vodu treba pažljivo dodavati i to samo u slučaju suše, budući da se prevelika količina vode u zoni korijena očituje u smanjenju prinosa.
Berba i prinos batata
Batat se vadi kada većina korijenova dosegne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Razdoblje vađenja je od kolovoza do listopada i treba se obaviti preije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.
Uporaba batata
Batat se u prehrani može koristiti kao samostalno jelo ili kao prilog. Korijen se često upotrebljava za pripremu pekmeza, štrudli i pita, a može se jesti i svjež. Listovi se mogu upotrijebiti kao i špinat. Česta je njegova uporaba u farmaceutskoj industriji za izradu dijetetskih proizvoda, a koristi se i kao stočna hrana.
Izvor:
- PSS – Uzgoj batata (pristupljeno 12. ožujka 2014.)
