Povrće

Artičoka

Artičoka je višegodišnja biljka, no uzgaja se i kao jednogodišnja. Korijen je dubok i razgrant, lancetasto lišće na sebi ima dlačice i bodlje i čini rozetu, a cvjetovi su skupljeni u cvat i svijetlo ljubičaste su boje.

Konzumira se cvijetna loža očišćena od ljuskastih listova. Ekstrakt od lišća artičoke koristi se za alkoholne i bezalkoholne napitke, farmaceutske proizvode, kreme za kožu, zaslađivače, dodatke za dijabetičke kekse, sredstva za koagulaciju mlijeka i bojila za tkanine. Sjeme artičoke sadrži 40 – 45 % ulja.

Agroekološki uvjeti za uzgoj artičoke

Temperatura

Za klijanje sjemena artičoke optimalna je temperatura 15 – 25 °C, na 10 °C klijanje je usporeno, a 30 °C sjeme ne klija. Za vegetativni rast optimalan je temperatura 12 – 14 °C noću i 18 – 22 °C danju. Na temperaturi od -10 °C biljka izmrzava.

Voda

Ne podnosi stagnirajuću vodu, od koje može stradati korijen i podanak. Za sigurniju proizvodnju za tržište i preradu potrebna je mogućnost navodnjavanja. U vrijeme pune vegetacije navodnjava se svakih 10 – 20 dana sa po 30 – 40 mm. Za kretanje vegetacije nakon ljetnog mirovanja potrebno je da navodnjavanjem ili kišom dobije 80 – 100 mm.

Tlo

Za uzgoj artičoke najpogodnija su duboka, srednje teška tla, dobro drenirana, neutralne reakcije (pH 6,4 do 7).

Agrotehničke mjere u uzgoju artičoke

Plodored

Artičoka se uzgaja 3 do 4 godine na istom mjestu. Budući da su prikladni tereni za njezin uzgoj ograničeni, obično se nakon završetka uzgoja 2 do 3 godine uzgajaju druge kulture (krumpir, rajčica, kupusnjače).

Obrada tla

Za višegodišnji nasad potrebna je duboka obrada tla do 40 cm s podrivanjem.

Gnojidba

Za višegodišnji uzgoj artičoke pri zasnivanju nasada preporučuje se primjena organskih gnojiva (stajski gnoj, kompost) 50 – 70 t/ha. Za 100 kg glavica artičoke potrebno je 1,9 kg/ha dušika, 0,3 kg/ha fosfora i 2,4 kg/ha kalija. Prije zasnivanja nasada startne količine fosfora i kalija daju se dublje u tlo, a količine potrebne tijekom vegetacije dodaju se u 4 prihrane – prilikom prekida mirovanja, malo prije diferencijacije (formiranja) cvjetne stabljike, za vrijeme pojave prvih glavica te prije glavne proljetne berbe.

Njega nasada

Mjesec dana nakon sadnje nasad se plitko okopa. U vegetativnoj fazi u jesen ili u proljeće odstranjuju se suvišni izboji, a ostavlja se samo jedan najjači ili u slabije bujnih kultivara 2 do 3 izboja.

Sjetva / sadnja artičoke

Artičoka se razmnožava vegetativno, zelenim reznicama i reznicama podanka sa spavajućim pupovima. Ako se ne planira neposredna sadnja, zelene se reznice mogu prethodno ukorijenjivati na gredici u rasadniku. Najčešće se sadi na razmak 1,2×1,2 m, 7 000 – 8 000 biljaka/ha ili 2,3×0,6 do 0,8 m, odnosno 6 200 – 9 200 biljaka/ha. Sadi se u proljeće u ožujku ili početkom travnja, ili u jesen nakon prvih obilnijih kiša.

Uzgojom iz sjemena dobivaju se novi kultivari. Dovoljna je samo gnojidba mineralnim gnojivima, a sjetva je moguća samo ako se površina može navodnjavati. Sije se krajem ljeta ili početkom jeseni uz razmak redova 1 do 1,2 m i razmak u redu 50 – 40 cm, planirajući prosječno 2 biljke/m2. Za to je potrebno oko 4 kg sjemena po hektaru.

Berba i skladištenje artičoke

Artičoka se bere dok su cvatovi još zatvoreni. Bere se ručno ili škarama. Stapka ne smije biti duža od 10 cm, a glavice namijenjene preradi beru se bez stapke. Razvoj glavica tijekom zime usporen je, ali u proljeće berbe se nastavljaju sve do svibnja. Često za to treba 20 – 25 berbi. Kasni kultivari beru se 5 do 6 puta od ožujka do svibnja.

Pakiraju se u plitke letvarice ili kutije po jedan red, a korisno je i prekrivanje perforiranom PE folijom. Vodeno hlađenje najučinkovitije je jer voda sprječava dehidriranje. U hladnjači na 0 °C i više od 90 % relativne vlage zraka može se održati do 30 dana. Ako se planira samo nekoliko dana skladištenja, dovoljne su temperature od 2 do 4 °C.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.