Oskoruša je dugovječna drvenasta i listopadna voćka koja može narasti do 20 i više metara. Zbog sočnih i ukusnih plodova te dekorativnog stabla ubraja se u voćke, premda je šumari smatraju šumskim drvetom. Areal rasprostranjenosti su joj sve europske zemlje, Sjeverna Afrika, Mala Azija i zapadni dio Sibira. Plodovi oskoruše predstavljaju osvježavajuće te zdravo i ljekovito voće, budući da sadržava minerale te vitamin A i C. Stablo oskoruše ima dekorativan izgled, a zbog mnogobrojnih raskošnih cvjetova obilnog mirisa te ukrasnog lišća često služi u kao ukrasno stablo u vrtovima i parkovima. Kvalitetno se drvo oskoruše koristi i u stolarstvu, a od svih je voćnih i šumarskih vrsta najotpornija na smog.
Tabela sadržaja
Sadnja oskoruše
Pri sadnji oskoruše kopaju se jame duboke 60 te široke 100 – 120 cm. Prije sađenja potrebno je sadnici skratiti žile te korijen uroniti u smjesu ilovače, balege i vode. Poslije sađenja preporuča se obaviti gnojidbu svakog stabla s 10 kg stajskog gnoja i zaliti s 5 – 10 L vode. Što se tiče formiranja uzgojnog oblika krošnje, uzgoj oskoruše u piramidalnom obliku krune budući da se radi o polušumskoj voćki.
Rodnost i berba oskoruše
Oskoruša nakon sadnje mladog stabla rodi u četvrtoj, petoj ili čak u desetoj godini. Ukoliko su sadnice proizvedene iz sjemena, stablo će roditi kasnije. Životni vijek stabla kreće se od 40 do 100 godina. Oskoruša dozrijeva u kolovozu, a tada se i bere. Berba obično započinje kada plodovi dobiju svjetlozelenu do zelenožućkastu boju. Prije nego što potpuno dozriju, plodovi su opori, budući da sadržavaju veliku količinu tanina.
Plodovi oskoruše
Budući da su tvrdi plodovi kiseli i gorki, plodovi se koriste tek kada prezriju te su tada sladunjavog ili kiselkastog okusa te ukusne arome. Voda u plodu oskoruše čini oko 80%. Plodovi su srednje krupni, od 25 do 30 g, jabučastog ili kruškastog oblika. Žute je ili mrkožute boje. Često se koriste za preradu u vina, džemove i marmelade, za sušenje i spravljanje rakije.
Sorte oskoruše
Postoje različiti ekotipovi oskoruše, ali je priznatih sorti vrlo malo, desetak.
Razmnožavanje oskoruše
Oskoruša se može razmnožavati sjemenom, reznicama, vriježama i cijepljenjem.
Izvor:
- Stančević, A.: Dunja, mušmula, oskoruša; Nolit, Beograd, 1986.
