Nashi (Naši) je nova voćna vrsta, podrijetlom iz Azije. Njezini su plodovi slični jabukama, boja je smeđkasta do zlatnožuta s iznimkom japanske vrte nashija, koja je žutozelena. Na plodu se nalaze tamne točkice, a meso je sočno, hrskavo i aromatično. Nashi vrlo povoljno djeluje na ljudski organizam, jer pospješuje izučivanje vode i smanjuje količinu otrovnih tvari u tijelu te što je posebno zanimljivo – ublažava učinak alkohola.
U Kini su poznate kao”Li” ili “Cha-li” sorte, a zapadna literatura ih zajedničkim imenom naziva “Nashi”. U Europi se zanimanje za te kruške pojavilo tek u posljednjih dvadesetak godina jer imaju vrlo neobičan, za većinu naših potrošača nedojmljiv okus. Nashi kruške su drukčijeg oblika od europskih sorata, tako da se uvriježilo pogrešno mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. U stvaranju Nashi krušaka, korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najbolje sorte su nastale od Pyrus serotine (Pyrus pvrifolia) i Pyrus bretschneideri – obje autohtone kineske, te jedan dio od Pyrus callervana. Najveći dio se cijepi na sjemenjake navedenih autohtonih sorata, a izravan uzgoj na dunji nije moguć zbog nezadovoljavajuće kompatibilnosti.
Još neke značajnije sorte Nashi krušaka su: Tsu-li (Hrskava kruška), Xue-hua-li (Kruška snježni cvijet), Shinko (Svježi užitak), Chojuro (Dugi život), itd.
Uvjeti uzgoja
Nashi kruškama pogoduju krajevi s dovoljno toplim ljetima, pravilnim rasporedom oborina tijekom cijele godine i nešto višom relativnom vlagom zraka (područje mediterana).
Glede tla nisu posebno zahtjevne i odgovaraju im jednaki tipovi tla kao i europskim kruškama. Imaju uglavnom bujnija stabla od europskih sorata s dominacijom vršnog (apikalnog) dijela te dosta bujnim granama i dugim izbojima. Većina sorata rod donosi na dvogodišnjem drvu, no ima i onih koje rode na jednogodišnjem odnosno trogodišnjem drvu. Sorte koje rode na starijem drvu zahtijevaju jači rez od onih koje rode na jednogodišnjem.
Cvatu dosta rano (poglavito kineske sorte), stoga im proljetni mrazevi mogu nanijeti veliku štetu. Sve sorte su rodne do vrlo rodne jer se zameće velik broj plodova, a lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema. Stoga je nužno prorjeđivanje plodića dva puta godišnje: prvi puta u cvatnji, a drugi 6 – 8 tjedana nakon cvatnje. Kožica Nashi krušaka je vrlo osjetljiva i lako se oštećuje, stoga dosta teško podnose transport. Ovisno o vrsti hladnjače, plodovi se mogu čuvati 2 – 6 mjeseci.
Kod uzgoja stabla potrebno je izdanke savinuti, jer imaju vrlo okomit rast. Plodovi se mogu ubirati i koristiti izravno sa stabla, što je odlika proljetnih sorti, koje su nešto manje postojane od jesenskih, primjerenijih za zimsko skladištenje. Plodovi jesenskih sorti skladište se na hladnim i tamnim mjestima (podrum) i u hladnjačama. Plodovi nashija najukusniji su kada su ohlađeni.
Izvor: Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
